Europski fondovi su financijski instrumenti za provedbu pojedine javne politike Europske unije u zemljama članicama.
Navedene javne politike Europske unije, država članica i država kandidatkinja temelj su za određivanje ciljeva čije ostvarenje će se poticati financiranjem kroz EU fondove.
Europske javne politike donose se za razdoblje od 7 godina te se nazivaju financijskom perspektivom. Trenutno se nalazimo u financijskoj perspektivi 2014.-2020.

Jedna od najznačajnijih politika je Kohezijska politika, za koju je Europska unija u financijskom razdoblju 2014.-2020. izdvojila 376 milijardi eura iz svog proračuna.

Kohezijska politika Europske unije financira se iz 3 glavna fonda:

1. KOHEZIJSKI FOND

Namjena: za države članice Europske unije čiji je bruto nacionalni dohodak po stanovniku manji od 90% prosjeka Europske unije te financira projekte iz područja prometa i okoliša. Iz fonda se mogu financirati aktivnosti vezane uz:
• transeuropske transportne mreže i paneuropski koridori;
• transportnu infrastrukturu koja pridonosi okolišno održivom urbanom i javnom prometu, interoperabilnost transportnih mreža diljem EU;
• okolišnu infrastrukturu radi preuzimanja EU standarda zašite okoliša;
• učinkovito korištenje energije i obnovljivih izvora energije.
Korisnici: uglavnom tijela javne vlasti, ali i poslovni sektor (kroz sudjelovanje u postupcima javne nabave za isporuku dobara usluga i obavljanje radova kao što su različite studije, građevinski radovi i slično).

2. EUROPSKI FOND ZA REGIONALNI RAZVOJ 

Namjena: ulaganja u proizvodne investicije s ciljem otvaranja radnih mjesta, infrastrukturne investicije te lokalni razvoj i razvoj malog i srednjeg poduzetništva.
Iz fonda se mogu financirati aktivnosti vezane uz:
• produktivna ulaganja koja pridonose stvaranju i očuvanju održivih radnih mjesta, kroz izravne potpore za ulaganja u mala i srednja poduzeća
• ulaganja u infrastrukturu pružanja osnovnih usluga građanima u području energetike, okoliša, prometa te informacijskih i komunikacijskih tehnologija
• ulaganja u socijalnu, zdravstvenu i obrazovnu infrastrukturu
• razvoj unutarnjeg potencijala podržavanjem lokalnih i regionalnih razvoja i istraživanja te inovacija
Korisnici: istraživački centri, lokalne i regionalne vlasti, škole, korporacije, trening centri, državna uprava, mala i srednja poduzeća, sveučilišta, udruge. Osim za njih, sredstva će biti dostupna i za javna tijela, neke organizacije privatnog sektora (osobito mala poduzeća), nevladine organizacije, volonterske organizacije. Strane tvrtke s bazom u regiji koja je pokrivena relevantnim operativnim programom mogu se također prijaviti pod uvjetom da zadovoljavaju europska pravila javne nabave.

3. EUROPSKI SOCIJALNI FOND

Namjena: poticanje poduzetništva i pomoć posloprimcima u pronalaženju boljih radnih mjesta.
Iz fonda se mogu financirati aktivnosti vezane uz:
• ulaganja u ljudske resurse (cjeloživotno učenje, inovacije i poduzetništvo, usavršavanje vještina za upravljanje, profesionalno usmjeravanje, obuka predavača u različitim stručnim područjima),
• podršku povratku nezaposlenih među aktivnu radnu snagu (financiranje seminara, treninga),
• prilagodbu gospodarskim promjenama (produktivnija organizacija rada, ciljanje znanja i vještina, zapošljavanje i obuka),
• pristup tržištu rada (modernizacija i jačanje institucija, aktivne mjere zapošljavanja),
• socijalnu uključenost (borba protiv diskriminacije, zapošljavanje, pomoć i usluge ) te
• podršku radu službi za zapošljavanje (umrežavanje s istraživačkim centrima, izrada i provedba studija o potrebama za određenim profilom radne snage).
Korisnici: javna uprava, udruženja radnika i poslodavaca, nevladine organizacije, dobrotvorne ustanove i tvrtke.

Osim navedenih, u financijskoj perspektivi 2014.-2020. na raspolaganju su i:

4. EUROPSKI POLJOPRIVREDNI FOND ZA RURALNI RAZVOJ

Namjena: poboljšavanje upravljanja i kontrole nad politikom ruralnog razvoja; ulaganje u uspostavu ekološke i teritorijalne ravnoteže, zaštitu klimatskih uvjeta i uvođenje inovacija u poljoprivredni sektor.
Iz fonda se mogu financirati aktivnosti vezane uz:
• konkurentnost sektora poljoprivrede i šumarstva
• poticanje transfera znanja i inovacija u poljoprivredi, šumarstvu i ruralnim područjima
• jačanje konkurentnosti svih vrsta poljoprivrede i povećanje održivosti gospodarstva
• promicanje organizacije prehrambenog lanca i upravljanje rizicima u poljoprivredi
• obnovu, očuvanje i promicanje ekološke ovisnosti o poljoprivredi i šumarstvu
• promicanje učinkovitosti resursa i pomak potpora prema niskim razinama ugljičnog dioksida i klimatski prilagodljivoj poljoprivredi, prehrani i šumarstvu
• promicanje socijalne uključenosti, smanjenje siromaštva i gospodarski razvoj ruralnih područja
Korisnici: poljoprivredni gospodarski subjekti, poljoprivredne organizacije, udruge i sindikati, udruge za zaštitu okoliša, organizacije koje pružaju usluge u kulturi zajednice, uključujući medije, udruge žena, poljoprivrednici, šumari i mladi.

5. EUROPSKI FOND ZA POMORSTVO I RIBARSTVO 

Namjena: osiguravanje sredstava ribarskoj industriji i priobalnim zajednicama s ciljem njihove prilagodbe promijenjenim uvjetima u sektoru i postizanja gospodarske i ekološke održivosti. Fond je osmišljen na način da osigura održivo ribarstvo i industriju akvakulture (uzgoj ribe, školjkaša i podvodnog bilja).
Iz fonda se mogu financirati aktivnosti vezane uz:
• održivi razvoj ribarstva, akvakulture i ribolovnih područja
• naknade za dodatne troškove u najudaljenijim regijama za ribarske proizvode i akvakulturu
• integriranu pomorsku politiku i popratne mjere
Korisnici: gospodarski subjekti i udruge u državama članicama Europske unije.

Svih pet fondova imaju zajednički naziv Europski strukturni i investicijski fondovi (ESI fondovi).

U financijskom razdoblju 2014.-2020. Republici Hrvatskoj je iz Europskih strukturnih i investicijskih (ESI) fondova na raspolaganju ukupno 10,676 milijardi eura.
Od tog iznosa 8,397 milijardi eura predviđeno je za ciljeve kohezijske politike, 2,026 milijarde eura za poljoprivredu i ruralni razvoj te 253 milijuna eura za razvoj ribarstva.

EUROPSKA TERITORIJALNA SURADNJA

Europska teritorijalna suradnja, kao drugi cilj kohezijske politike za razdoblje 2014.-2020., odnosi se na stvaranje podloge za razvoj koordinirane, sustavne i strateški usmjerene suradnje na lokalnoj, regionalnoj i središnjoj državnoj razini s partnerima iz susjednih zemalja i ostalih regija Europske unije.
Time bi se kroz zajednički pristup na odgovarajućoj administrativno-teritorijalnoj razini smanjio negativan utjecaj granica i promovirala društveno-gospodarska kohezija.

Republika Hrvatska u ovom razdoblju može punopravno sudjelovati u sva tri dijela europske teritorijalne suradnje:
 Međuregionalna suradnja 

1. INTERACT III 2014.-2020.
2. INTERREG VC 2014.-2020.
3. ESPON 2014.-2020.
4. URBACT 2014.-2020.

 Prekogranična suradnja

Program prekogranične suradnje INTERREG V-A Italija – Hrvatska 2014.-2020.
Program prekogranične suradnje INTERREG V-A Mađarska – Hrvatska 2014.-2020.
Program prekogranične suradnje INTERREG V-A Slovenija – Hrvatska 2014.-2020.
INTERREG IPA program prekogranične suradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2014.-2020.
INTERREG IPA Program prekogranične suradnje Hrvatska – Srbija 2014.-2020.

 Transnacionalna suradnja

Program transnacionalne suradnje INTERREG V-B Mediteran 2014.-2020.
Program transnacionalne suradnje INTERREG V-B Dunav 2014.-2020.
INTERREG V-B Jadransko-jonski program transnacionalne suradnje 2014.-2020.
Program transnacionalne suradnje INTERREG Središnja Europa 2014.-2020.